KABANICA – Nikolaj Gogolj

Nikolaj Gogolj

Gogolj je ruski književnik ukrajinskog porijekla. U Petrogradu radi kao činovnik, predavač povijesti na Sveučilištu, odgajatelj. S Puškinom suraduje u reviji Suvremenik 1836. Te godine izvodi se njegova drama Revizor. Putuje po Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, obilazi Jeruzalem. Posljednje godine života provodi u Moskvi radeći na drugom djelu Mrtvih duša. Continue Reading…

Lav Nikolajevič Tolstoj – Ana Karenjina – Analiza djela

Lav Nikolajevič Tolstoj – Ana Karenjina -  Analiza djela

Leo Nikolaievič, Grof Tolstoj roden je blizu Moskve 28.08.1828. godine u staroj aristokratskoj obitelji. Ostao je siroče u devetoj godini života, odgojen je i obrazovan kod tetke. Godine 1844. upisao je Sveučilište Kazan gdje je na njega veliki utjecaj izvršio fancuski pisac Jean – Jacques Rousseau. Napustio je sveućilište 1847. godine bez diplome. Continue Reading…

Ivan Sergejevič Turgenjev – Očevi i djeca

Ivan Sergejevič Turgenjev

Turgenjev je roden 1818. u Orlu. Ruski pripovjedač i romanopisac, najznačajniji predstavnik ruskog realizma. Djetinjstvo je proveo na plemićkom imanju svoje majke, stroge i autoritativne žene.

Stekao je svestranu naobrazbu uz njemačke i švicarske guvernante te internatsko školovanje u Moskvi, a kasnije studira književnost, jezikoslovlje i filozofiju u Moskvi i Berlinu. Veliki dio života proveo je u Njemačkoj i Francuskoj, gdje se kretao u društvu poznatih književnika poput Zole ili Flauberta. Continue Reading…

Dramski oblici u doba Ilirskoga Preporoda

Dramski oblici u doba Ilirskoga Preporoda

Za obilježavanje razdoblja složenih političkih, društvenih i kulturnih procesa od tridesetih do pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, kod nas se najčešće koriste dva naziva, ilirizam ili hrvatski narodni i književni preporod. Prema onome što je real< kulturni i duhovni hrvatski kao shvatiti treba ilirizam SIizirano. Continue Reading…

Leon i Filip – Okvir za Dramsko i Romaneskno

Leon i Filip – Okvir za Dramsko i Romaneskno

U svojem je kolosalnom književnom opusu Miroslav Krleža oslikao cijelu galeriju likova i obradio niz tema; počevši od sudbonosne 1914. godine kad se pojavio sa svojim lirsko-simbolističkim dramama u kojima je ocrtao biblijske teme i likove giganta, poput Salome i Jonahaana, Kolumba i Michelangela, preko ekspresionističke faze koja je opisivala aktere velikih narodnih i političkih gibanja u tijeku i nakon prvog svjetskog rata, poput ranjenih i sakatih domobrana, zelenokaderaša i tvorničkih radnika, do gliba kapitalističke totalitarne srednje Europe i Jugoslavije, opisujući likove tvorničara i intelektualca, predskazujući skori sukob u Europi i svijetu. Sintezu i krunu njegovog umjetničkog rada predstavljaju eseji, pisani ponajviše u ratnom i poslijeratnom razdoblju. Continue Reading…

Kafka i njegova upotreba metafore

Kafka i njegova upotreba metafore

“Kafka is the greatest German writer of our time” says Vladimir Nabokov. What makes a person the greatest one? That person has to be the best in whatever he does. But since literature is so hard to judge, how can we determine why one deserves to be called the best? The only way is to amalgamate all the literary elements and give them a new purpose and idea. And that’s exactly what Franz Kafka does. He unites figurative and concrete language, the reader and the text. However, one of the most significant elements of his writing is his amazing use of metaphor. Continue Reading…

Lik Žene u romanu ZAJEDNIČKA KUPKA – RANKO MARINKOVIĆ

Lik Žene u romanu ZAJEDNIČKA KUPKA

Iako je književna kritika roman Zajednička kupka dočekala s velikom rezignacijom, iako u prvi plan zanimljivosti ovog romana sigurno ulazi njegova struktura, a ne tumačenje pojedinih likova, ipak u sjećanju čitatelja ostaje i žena, Marinkovićevo viđenje žene očima muškarca.

Roman ime elemente prstenaste sižejne konstrukcije. Radnja romana događa se u luci nekog primorskog gradića i u more se slijeva gradska kanalizacija tvoreći “čorbastu kloaku”. Nekoliko metara od obale usidrena je jahta Paloma. Niti jedan od likova ne uspijeva skočiti na Palomu, većinu niti ne pokušava (skok se može tumačiti i kao simbol egzistencijalističkog projekta). Continue Reading…