Dobar dan, tata – Stjepan Tomaš – Lektira

Stjepan Tomaš

rođen je 2. 01. 1947. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Gimnaziju je završio u Našicama, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Živi i radi u Osijeku. Objavio je nekoliko romana i zbirki pripovjedaka za odrasle, te omladinski roman ” Građani u prvom koljenu “.
Njegov prvi roman za djecu ” Moljac i noćni čuvar ” napisan je 1982. godine, a napisan je na osnovu istoimene, nagrađene radio igre za djecu. ” Dobar dan tata ” drugi je Tomašev roman namijenjen djeci. 1987. godine dobio je republjčku nagradu ” Grigor Vitez “. Continue Reading…

Omiški gusari – Alojz Majetić – Lektira

Alojz Majetić

rođen je u Rijeci 30.08.1938. Srednju školu završio je u Delnicama, a studirao je na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao korektor, novinar i urednik. Priredio je Antologiju hrvatskog humora u šest knjiga, a uređivao je časopise “Paradoks” i “Kerempuh”.
Objavio je više zbirki pjesama, a poznatije su mu: “Dijete s brkovima priča”, “Otimam”, “Zapovijedni način”, “Kako uspjeti u životu”. Piše i romane, a za povijesni roman “Omiški gusari” dobio je 1981. godine Nagradu “Grigor Vitez”. Poznat je i kao autor radijskih i filmskih scenarija. Continue Reading…

Zagrebačka priča – Blanka Dovjak Matković

Blanka Dovjak Matković

rođena je 1920. u Zagrebu. Dječje knjige: Neobična ulica, Priče iz Dubrave, Neke male važnosti,
Zagrebačka priča. Umrla je u Zagrebu 1993. godine.

Mjesto radnje: Kuća, ulica, Zagorje, bolnica

Vrijeme radnje: Ljeto, zima

Glavni likovi: Kačkica, Milka, tatek, mamica

Sporedni likovi: Borek, Berti, učiteljica, pradjed, Pepica, Persida, itd. Continue Reading…

Veli Jože – Vladimir Nazor – Lektira

Vladimir Nazor

je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme ,romani ,pripovijetke ,eseji ,članci ,putopisi , dnevnici ,govori …
V. Nazor rođen je 1876.god. u Pastirama na otoku Braču. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo ,a gimnaziju je završio u Splitu. Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu ,Zadru ,Pazinu ,Kastru i Sušaku. Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu. Poslije umirovljenja neko je vrijeme živio na svojem rodnom otoku Braču, a onda se je opet vratio u Zagreb i nastavio svoj raznovrsni književni rad. U njegovim književnim djelima najznačajnije mjesto zauzima poezija. Objavio je oko dvadeset zbirki poezija :Slavonske legende ,Hrvatski kraljevi ,Lirika ,Nove pjesme ,Istarski gradovi ,Deseterci ,Pjesme u šikari ,iz močvare i nad usjevima ,Pjesme o bratu gavran i seki siromaštini ,Knjigu pjesama ,Pjesme partizanske ,stare istarske balade ,Legende o drugu Titu. Od epskih spjevova najpoznatiji su : Živana ,Utva ,zlatokrila i Medvjed Brundo .Napisao je i veći niz pripovijedaka i priča :Krvava košulja ,Veli Jože , Mrtvo ostrvo ,Istarske priče ,Mrtvo more ,Gospa od snijega ,Nove priče ,Priče iz djetinjstva. Priče sa otoka i sa planine ,Istarski bolovi ,Šarko ,Dedek Kajbumšar…

Nazor se je bavio i problemima književne teorije i drugim pitanjima ,te je objavio nekoliko knjiga sa toga područja : Na vrhu jezika i pera ,Eseji i članci ,Govori i članci i Čitajući Kranjčevića. Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.god. Continue Reading…

Sretni Kraljević – Oscar Wilde – Lektira

Oscar Wilde

rođen je 1854. godine u Dublinu, a školovanje je završio u Oxfordu. Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). Najpoznatija su mu djela: algorične bajke “Sretni kraljević” i “Mladi kralj”, roman “Slika Doriana Graya” i drame “Saloma” (na francuskom jeziku) i “Idealan suprug”. U najranijem razdoblju života pisao je poeziju, kojoj se vraća pred kraj života. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu “Baladu o tamnici u Readingu”, uz “Sliku Doriana Graya”, njegovo najbolje djelo. Oscar Wilde iznenada je umro 30. studenoga 1900. godine od upale mozga, u svojoj 47. godini. Pokopan je u Parizu. Continue Reading…

Povjestice – August Šenoa – Lektira

AUGUST ŠENOA

Pjesnik, pripovjedač, feljtonist, urednik, središnja ličnost hrvatske književnosti 19. stoljeća, rodio se 14. studenog 1838. godine u Zagrebu, a u njemu je 13. prosinca 1881. godine, u 43. godini života, završio kratak, ali plodan život. Nazivali su ga pjesnikom Zagreba jer je u svojim djelima često pisao o svom rodnom gradu. U njegovim djelima vidljiva je ljubav prema domovini i svom narodu. Rodoljublje i čovječnost dva su osnovna osjećaja kojima je prožet njegov cjelokupni književnički rad.

KAMENI SVATOVI narodna priča

Fabula: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. Roditelji su željeli da se sin oženi i dovede snahu koja će im pomagati. Sin je rekao majci da je zaljubljen u lijepu, ali siromašnu Janu. Majka je bila protiv vjenčanja, ali joj mlinar nije dozvolio da ga spriječi. Na dan vjenčenja ostala je kod kuće spremajući ručak za goste. Izrekla je kletvu i pretvorila svatove u kamen, a oni su na istom mjestu ostali do danas.

Kompozicija:
Uvod: ispod Susjedgrada je živio mlinar sa ženom i sinom. On su priželjkivali da se sin oženi.
Zaplet: sin je rekao majci da je zaljubljen u Janu. Majka je bila protiv vjenčanja, ali ga nije mogla spriječiti.
Vrhunac: na dan vjenčanja majka je izrekla kletvu kojom je svatove pretvorila u kamen.
Rasplet: svi svatovi su se okamenili na mjestu.
Završetak: na tom mjestu stoje i danas.

Mjesto radnje: ispod Susjedgrada
citat: “Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar.”

Vrijeme radnje: prije mnogo godina
citat: “Projurilo mnogo ljeta preko lijepog Božjeg svijeta”

Tema: vjenčanje bogatog mladića i siromašne djevojke protiv majčine volje.

Ideja: Čovjek treba živjeti život kako sam odluči. Drugi ne mogu donositi odluke o tuđem životu.

Motivi: ljubav, neslaganje, svatovi, kamen, kletva, vjenčanje…

Stih: poluvezan, ali gotovo vezan – rime nema samo u nekoliko stihova.

Strofa: ima deset strofa, prvih nekoliko su kratke (osmerostih), a ostale puno duže.

Rima: ima svih vrsta rime – parne, unakrsne i obgrljene.

Karakterizacija glavnog lika: MAJKA (MLINARICA) – mlinarica je stara žena, vrijedna, ali želi da se sin oženi. Kad se on zaljubi u siromašnu djevojku, postaje jako gnjevna, ljuta, bijesna. Pod utjecajem toga, baca kletvu na svatove. Nakon toga ljudi govore da je luda.

Sporedni likovi: sin, Jana, mlinar, svatovi…

Jezik i stil: pjesma je napisana na hrvatskom književnom jeziku. Neke su riječi skraćene radi dobivanja jednakog broja slogova u stihovima. Ima metafore, usporedbe, epiteta, eufenizama, ironije…

Robinson Crusoe Lektira – Daniel Defoe

Daniel Defoe, engleski pripovjedač,utemeljitelj modernoga romana. Živio je od 1660.g do 1731.g. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je “Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka” zasnovan na stvarnom događaju. To je priča o brodolomcu, koji se, udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici “Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders”. Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge “Dnevnik kugine godine”. Continue Reading…

|